Prancing

Teams Teacherprancingnaked Strip Pl 1 Teacher Prancing Naked Porn Public Humiliation Humiliating ZaMirZINE - Odgoj djevojaka u Hrvatskoj

Teams Teacherprancingnaked Strip Pl 1 Teacher Prancing Naked Porn Public Humiliation Humiliating

jvosearchsearchi Strip aa Teacherprancingnaked s Teacherprancingnaked t Teacherprancingnaked vsearch searchasearchsearchi Teacherprancingnaked Strip nsearche searche Teacherprancingnaked k Teacherprancingnaked msearch Teacherprancingnaked isearchat Teams Teacherprancingnaked k Teacherprancingnaked Teams gasearchksearch

Ali, kako kaže pjesma, "daleko je, daleko je Amerika". U Zagrebu je podjela na ženske i muške igračke na snazi u gotovo svim velikim šoping centrima. Provjerila sam. Kod nas se lijepo zna - kome pop, a kome bob. Da ne bi bilo zabune. Odjeljcima za djevojčice dominiraju blok kuhinje, mini daske za peglanje, mini setovi za održavanje kućanstva koji uključuju metle, kante i spužve, potom barbike i njoj srodne lutke, pa kompleti odjeće za lutke, pa gumena dojenčad, tako popularna u zagrebačkim parkovima. S druge strane, odjeli s igračkama za dečke natrpani su figurama akcijskih junaka iz crtića, sklopivim garažama, lokomotivama i kamionima čije sastavljanje potiče razvoj motoričkih sposobnosti i logično zaključivanje.

Najtužnije je to što su, koliko vidim, u manjini oni roditelji koji odbijaju slijediti sugestije o "rodno prikladnim" igračkama pa na odjelu za dečke kupuju didaktičke igračke za svoje kćeri, ili pak, obrnuto, dečke podučavaju važnosti čistoće i higijene prostora tako da im kupe set za čišćenje. Što bi bilo sasvim u redu. Međutim, obično se roditelji ne upuštaju u takve transgresije. Ni moja poznanica iz parka nije svome sinu kupila blok-kuhinju ni mini metle kojima joj se igra kćer. On se u parku igra figurama Ben-Tena. Dečka sa supermoćima.

Žene manjina u ozbiljnim medijima

Ali, rekoh već, jalovo je zgražati se nad strategijama kojima se oglašivači služe u promociji proizvoda za djecu. Etičnost i marketing odavno ne idu ruku pod ruku. Ustvari, najčešće je ishodište marketinga upravo ondje gdje prestaju obziri i korektnost i tu se malošto može napraviti. Zato, pustimo marketing.

Pogledajmo što je s medijima. Prema istraživanju Buckingham&Bragg iz 2003. ("Mladi ljudi, mediji i veze", Institute of Education), 66 posto mladih ljudi nauči o seksu i vezama kroz medije. Što to mediji uče djevojčice o svijetu, o žensko-muškim odnosima, o samopoštovanju? Prvo, zastupljenost žena u "ozbiljnim" novinskim rubrikama, poput politike i ekonomije, kreće se oko 12 posto. Rubrike u kojima dominiraju žene su "žute" rubrike i tabloidi. Ondje je prevlast žena nad muškarcima dramatična i doseže 85 posto u korist žena. Samo, kakvih žena? Golišavih, svjedoče godišnji izvještaji globalnog MediaWatcha. Analiza najpopularnijih glazbenih spotova na Black Entertainment Televisionu iz 2002. navodi slike seksualnog sadržaja u 84 posto spota, a dva najčešća seksualna ponašanja bila su seksualna objektivacije i ples koji poziva na seks. Dakako, 71 posto žena u tim spotovima bile su odjevene u blago provokativnu ili provokativnu odjeću ili uopće nisu nosile odjeću, u usporedbi s 35 posto muškaraca.

U distribuciji sadržaja koji objektificiraju žene, Internet prednjači nad novinama. Što je poražavajuća činjenica, ako se uzme u obzir da oko tri četvrtine tinejdžera u zapadnim zemljama koristi Internet svaki dan i da 80 posto djevojčica većinu informacija radije dobiva s Interneta nego iz novina. I da pristup Internetu znači i pristup pornografiji. I da je, na primjer, u aktualnoj japanskoj pornografskoj kulturi silovanje djevojčica stalno mjesto i jedan od najvitalnijih dijelova produkcije.

Udaja kao ultimativni hepiend

No dobro. Ako svojoj kćeri ne kupim blok-kuhinju, ni set za čišćenje, ni gumeno dojenče u kolicima koje će je pripremiti za ulogu uredne i čiste rodilje, i ako joj zabranim da gleda televiziju i čita novine, i ako joj uskratim pristup Internetu, mogu li se nadati da će je obrazovni sustav poticati da postane snažna, emancipirana djevojka s dovoljno samopoštovanja i vjere u sebe da se usudi napredovati, na poslu i privatno, da se usudi zahtijevati ono što vjeruje da joj po zaslugama pripada, i da pritom govori "ja", a ne "mi"? (Ovo već znamo, ali podsjetit ću, muškarci počinju zarađivati više od žena gotovo čim uđu na tržište rada, a razlika između plaća raste s dobi. U 2005. prosječna razlika plaća za puno radno vrijeme radnika u dobi između 18 i 21 iznosila je 3,7 posto. Za one u dobi od 40 do 49 godina, dobne skupine za koju je razlika plaća najveća, prosječna razlika plaća iznosila je 21,7 posto.) Sudeći prema sadržaju propisanom lektirom, čini se da su šanse za to upravo smiješno male.

"Sve dok me bude, volit ću te slipo"

Što će iz lektirnih naslova osnovnoškolci posredno učiti o odnosima između muškaraca i žena? Puno zanimljivih stvari. Iz bajki propisanih za prvi razred osnovne škole naučit će da su ženski likovi zločeste vještice koje na kraju pravedno završe u peći ili nesretne princeze koje ultimativno ispunjenje dožive kad se na kraju bajke - udaju. Iz "Šume striborove" pobrat će čitav set patrijarhalnih stereotipa o jadnim svekrvama koje pate jer im je sina, njihovo zlatno čedo, začarala neka odvratna mladenka, zmija s palucavim jezikom. Sjećate se onog divnog opisa: "Snaha je bila zlobna, proždrljiva i goropadna. Htjela se riješiti majke, a sin je šutio samo da joj ugodi." Nadalje, u "Vlaku u snijegu" i "Družbi Pere Kvržice" čitat će o tome kako se zabavljaju dečki, uvijek na repu neke avanture, o tome će istome saznati i od "Smogovaca" i romana Ivana Kušana, dok će ih, recimo, Šimunovićev "Alkar" podučiti "ljubavi prema tradiciji i junaštvu". Kolarova će ih "Breza" upoznati s idealom ženstvenosti u Hrvata: djevojkom patnicom i žrtvom, koja će i zadnji samrtni hroptaj potrošiti da zaljubljeno zavapi za svojim voljenim i zakonitim, mačo vucibatinom i seljoberom.

komentiraj Komentari
  • Odgoj djevojaka u Hrvatskoj
    zena, 22 januar 2010 11:57
    odlican clanak. zene su sluskinjice i ne trebaju misliti a kamo li zakljucivati, a veleumna gospoda pripadnici "razumnog" dijela covjecanstva su toliko razumna da su nagoni jaci od njih. hm, zanimljivo... zena koja je ambiciozna i ima razvijeno samopostovanje odmah se proglasava nemoralnom, muskobanjastom, prozdiraciom i sto ja znam kako sve ne. a boze sacuvaj da odluci ne udati se... pa ta ni ne postoji!
    • 22 januar 2010 12:00
      da, srednji vijek nije nas napustio (ili mi njega)...

    Odgovor

  • Odgoj djevojaka u Hrvatskoj
    22 januar 2010 17:11
    a maja hrgović se kuži u pornografiju, i to japansku? opet prosipa ’stručnost’ o stvarima o kojima ništa ne zna. i kakve veze ima pornografija s dječjim kolicima i blok-kuhinjama? kad žene uhvate korak s muškarcima u konzumaciji porna, bit će manje kolica, kuhinjica i sličnih stereotipa. znači, pornografiju treba sagledavati pozitivno a ne negativno, bar u ovom kontekstu:)
    • 22 januar 2010 20:59
      Zanimljiivo razmišljanje, ne znam na čemu se temelji. U većini pornića su žene objekti, lutke na kojima se ispoljavaju različite muške perverzije. Takve porniće rade muškarci za muškarce, većinu žena takve stvari ne privlače i prilično su bolne. S druge strane, gledao sam isječke iz pornića kojeg su napravile žene i koji je namijenjen ženama, to je nešto sasvim drugo.
    • 23 januar 2010 15:05
      da, dobar je taj predikat pornića koji su "žene radile za žene". gledah milijun takvih i u 999 991 slučaju ne vidjeh neku bitnu razliku od velike većine onih koji "muškarci rade za muškarce". to su samo stara podmetanja o ženskom (i muškom) pismu. jednako kao što je otrcano tumačenje o svođenju žena na objekte (koje trpe nezamislive boli, jel?) u pornićima; stvari su kud i kamo slojevitije, samo treba imati širi um, a ne onaj koji pasivno prima ono što su mu antipornografske feministkinje servirale.

    Odgovor

  • Odgoj djevojaka u Hrvatskoj
    22 januar 2010 17:18
    Ova novinarka ništa ne zna ni o povijesti hrvatske književnosti. Pa "Alkar" i "Breza" priče su koje kritiziraju mačizam i ’seljoberstvo’. U vremenima u kojima su ih Šimunović i Kolar pisali, to su bile snažne društveno-kritičke poruke. "Breza" ne govori o tome kakav treba biti ženski ideal, nego kako prolazi onaj tko je drugačiji u primitivnom i okrutnom svijetu. "Alkar" je upravo suprotno od onog što novinarka tvrdi - radi se o kritici mačizma kroz odnos oca i sina.